Zakon o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH neophodno je izmjeniti i jasnije definisati obaveze institucija, rokove i sankcije za nepostupanje po zakonu.
Zakon kojim je ova oblast definisana na nivou BiH je mijenjan i uvedene su određene sankcije, dok je zakon u RS isti kao i prije 20 godina kada je donesen.
Saradnik za pravne poslove u organizaciji „Transparency International BiH” (TI BiH) Damjan Ožegović kaže da se ta organizacija zalaže za izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama koje bi u prvom redu obavezale javne organe da proaktivno objavljuju ključne informacije o svom radu.
– Dodatni nedostatak trenutnog zakonodavstva su rokovi, koji su, iako kratki, nepotpuni i zakonom je propisano samo postupanje prvostepenog organa u roku od 15 dana nakon prijema zahtjeva. U slučaju medija oni bi morali biti kraći i morali bi se više poštovati, naročito u slučaju odbijanja pristupa, jer tada postupak znatno dobija na dužini kroz žalbeni i eventualno sudski postupak – dodao je Ožegović.
Prema istraživanju TI BiH, sprovedenom u 2021. godini, tek oko 52 odsto javnih organa, na zahtjeve za pristup informacijama, odgovara u zakonom predviđenom roku, a dodatni problem je što ne postoje sankcije za nepoštovanje rokova.
– One sankcije koje postoje su neadekvatne i ne primjenjuju se, pa stoga kod javnih organa ne postoji nikakav strah, niti osjećaj odgovornosti, za nepravilno postupanje. Uz sve to, žalbeni i sudski postupci, osim što su dugi, koštaju i na kraju je upitno koliko je tražena informacija uopšte korisna nakon što se dobije nakon dvije ili tri godine sudskih sporova, koliko u prosjeku traju – naglasio je Ožegović.
Ono što je bitno, dodaje on, je da mnogi javni organi i dalje pogrešno tumače postojeće zakone o slobodi pristupa informacijama, iako se primjenjuju već više od dvadeset godina.
– U tom smislu jednom stečena praksa bi morala postajati obavezujuća na način da javni organi ne bi smjeli odbijati pristup traženim informacijama iznova se pozivajući na iste razloge iz kojih su ranije odbijali, a što je sudskim presudama ili preporukama ombudsmena utvrđeno kao nepravilno – istakao je Ožegović.
Više o ovoj temi možete da pročitate OVDJE.
