Rat u Ukrajini uzdrmao je same temelje evropske spoljne politike, a simboličan prelazak u novu eru bio je govor Olafa Šolca, njemačkog kancelara, prošle nedjelje na posebnoj sjednici Bundestaga, koji je najavio dosad neviđene mjere bezbjednosne spoljne politike EU i Njemačke.
Jedan od elemenata te nove politike mogao bi biti i odnos prema proširenju EU, a nakon što je osam zemalja članica EU podržalo zahtjev Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, za ubrzanim prijemom te zemlje, otvorilo se pitanje treba li i zapadni Balkan ubrzati svoj evropski put.
Naime, s obzirom na to da je EU otvorila sukobe s Rusijom na svim frontovima osim na vojnom, region zapadnog Balkana postaje posebno interesantno diplomatsko bojno polje dva superbloka. To je, indirektno, juče potvrdila i Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, koja je, nakon imenovanja njemačkog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, rekla da je u svjetlu ukrajinske krize zapadni Balkan vrhunski prioritet Njemačke. Podsjećanja radi, "Nezavisne" su nedavno pisale da će Njemačka usvojiti nove mjere kako bi spriječila reperkusije ukrajinske krize na naš region.
I Evropski parlament je u raspravi o Ukrajini koju je održao u utorak pozvao na što skoriji prijem zemalja zapadnog Balkana u EU, pravdajući to, kako oni smatraju, agresivnim potezima Rusije u tom regionu.
Sličan apel uputio je i Lukas Mandl, poslanik austrijskih narodnjaka u parlamentu Austrije, istakavši da je važno da se put zapadnog Balkana u EU ubrza i da te zemlje budu primljene u EU prije Ukrajine.
Najviše odjeka u bh. javnosti izazvao je sličan apel dvojice bivših visokih predstavnika Kristijana Švarc-Šilinga i Valentina Incka, koji smatraju da, sada kada su se Bugarska, Češka, Estonija, Litvanija, Letonija, Poljska, Slovačka i Slovenija založile za prijem Ukrajine, slično treba uraditi i za zapadni Balkan.
Osim toga, oni smatraju da NATO treba da pojača svoje prisustvo u BiH, a zalažu se i za oduzimanje kandidature Srbiji za članstvo u EU ako svoju spoljnu politiku ne uskladi s evropskom.
Ove zahtjeve komentarisala je i Željka Cvijanović, predsjednica RS, koja se osvrnula i na Švarc-Šilingove i Inckove zahtjeve. Što se tiče ubrzanog prijema u EU, ona je rekla da je dosad uvijek govoreno da se za ulazak u EU moraju ispuniti određeni kriterijumi.
– Ako se šta u međuvremenu promijenilo, onda neka BiH stave na vrh liste za brzi ulazak u EU – rekla je ona. Što se tiče bivših visokih predstavnika, ona je rekla da su njih dvojica "zaštitnici laži i promoteri haosa u BiH".
– Da nas nisu mrcvarili neustavnim rješenjima i rušili domaći dijalog nešto bi i bilo od BiH i njenog napretka – rekla je Cvijanovićeva, a prenosi Srna.
Na dio o Srbiji osvrnuo se i Nebojša Stefanović, potpredsjednik Vlade Srbije, koji je rekao da je sramota što se njih dvojica, kako je rekao, na ovakav način ophode prema Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
– Oni su ti koji su svojim lošim potezima čak podsticali stvaranje problema, a uopšte nisu radili na njihovom prevazilaženju – rekao je Stefanović, a prenosi Srna.
Faris Kočan, stručnjak za proširenje i EU iz Slovenije, za "Nezavisne" kaže da bi EU, ako se opredijeli za prijem Ukrajine, koja broji 40 miliona stanovnika, onda trebalo da primi i "mali" zapadni Balkan, koji je na višem stepenu evropskih integracija.
– Ako dolazi do novih geopolitičnih vremena za Evropu, onda bi mogla takva integracija biti opravdana iz geopolitičkog ugla – smatra on.
Ipak, poziva na oprez, jer ističe da još ne vidi da se radi na novom mehamizmu za ubrzani prijem, a i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komsije, u govoru o prijemu Ukrajine u EU upozorila je da je u pitanju jako dug proces.
nezavisne.com
