Jedinstvena crkva brvnara u Ugljevik selu govori o živom duhovnom jezgru u kojem je očuvan i obnovljen liturgijski život. Brvnara podsjeća kako su preci pravoslavnih Srba nalazili duhovni prostor, a sada sa koljena na koljeno se prenosi na mlade generacije.
Hram, sagrađen u etno stilu, posvećen je Svetom Sisoji Velikom koji je zaštitnik djece, a ovo sveto mjesto nastalo je zbog njih i svih stanovnika sela Ugljevik. Stara crkva Svete Petke Paraskeve u starom Ugljeviku je 2014. godine eksproprisana zbog potreba Rudnika i Termoelektrane Ugljevik.
– Tada je Ugljevik selo ostalo bez svog bogoslužbenog prostora, pa smo 2017. godine odlučili da ovdje kod škole u selu počnemo izgradnju ovog hrama – ispričao je protojerej stavrofor Duško Tanacković.
Osim duhovnog sadržaja, ovaj kompleks ima i više etno motiva, tako da je ugođaj potpun.
– Uz dogovor sa našim građevinskim odborom i ljudima iz sela odlučili smo da napravimo crkvu brvnaru i ujedno pokušamo da otvorimo selo jednim dijelom i da to bude u etno stilu – priča Tanacković.
Hram podsjeća na ruske crkve brvnare, sav je od drveta, a vjerni narod koji ovdje dolazi ima priliku i predahnuti pod hladnjacima, s pogledom na Bijeljinu, Srbiju i prirodu.
– Ovdje je i „ruža vjetrova”, a crkva se nalazi na jednom prelijepom predjelu sa kojeg „puca“ širok. Vidimo Bijeljinu i kompletnu Semberiju, zatim Majevicu i jednim djelom Srbiju – kaže Tanacković.
Crkva u etno stilu čuva od zaborava starinski način života, pa se u dvorištu nalaze stari eksponati kao podsjećanje na život kada su ljudi radili fizički teške poslove, ali uvijek imali vremena za vjeru i Boga.
Vjernici kažu da je ovo neobična građevina koja nije svojstvena ovim prostorima s obzirom na to da su crkve uglavnom od čvrstog materijala, betona i cigle. Mještatin sela Zoran Benović ističe da je ovo bilo potrebno selu.
– Ovakav hram predstavlja za nas mjesto okupljanja, ali smo ovako privukli i dosta posjetilaca koji dolaze da vide naš hram. Lijepo je kada imate u svom selu nešto na što ste ponosni, a što je ujedinilo cijelo selo – kaže Benović.
Benović dodaje da se pored nalazi škola koja daje za primjer djeci kako su njihov preci živjeli.
– U selu se svi trudimo da pronađemo što više očuvanih stari stvari kako bi pokazali đacima sa čime su njihovi djedovi i bake rukovali. Znate, nije lako modernoj djeci u vrijeme tehnologije da ih zabavite. Mislim da smo pronašli idealan način kako da ih okupimo na jednom mjestu, a da im i škola i okolina postanu zanimljive – rekao je Benović.
J. Jelić
