Stotine građana ne mogu da dođu do novca koji su položili u bankama na teritoriji Republike Srpske kao depozite za obezbjeđenje carinskog duga, jer je Vlada Srpske blokadom, sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) povukla blizu 4,6 miliona maraka na ime prinudne naplate duga.
Kako saznaje portal CAPITAL, građani na povrat ovih depozita čekaju godinama, bez obzira na to što su ispunili sve uslove za oslobađanje od 15 odsto carine.
Najviše su pogođeni uvoznici robe u BiH, posebno vozila proizvođača Audi, Folksvagen i BMW koji od 2016. godine ne izdaju uvjerenja o porijeklu.
Oni su do tada u dokumentaciji u carinskom postupku uvoza dostavljali i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1 koji ih oslobađa carine na robe porijeklom iz neke od zemalja sa kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
– Umjesto toga, polažu se depoziti kao garancija za eventualno osiguranje plaćanja carinskog duga. Uvjerenje o porijeklu vozila UIO upućuje u naknadnu provjeru carinskoj službi ili provjeru fakture. Kad se dokument vrati s provjere iz zemlje u koju je poslan, ukoliko je pozitivna provjera donosi se rješenje o povratu i novac se vraća uvozniku.
Ukoliko je provjera negativna UIO novac koji se nalazi na depozitnom računu prebacuje na uplatne račune za indirektne poreze i taj novac ide u raspodjelu sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza – rekli su nam u UIO.
Ovaj problem je nastao zbog spora pred Sudom BiH a u vezi poravnanja između entiteta, na osnovu čega je UIO Republici Srpskoj dužna da isplati 30 miliona maraka duga za kamate oko zakašnjelog poravnanja, a nakon čega je u prinudnoj naplati došlo do povlačenja sredstva sa jedinstvenog računa uplata građana i depozita, o čemu je CAPITAL pisao.
Od tada do danas UIO tvrdi da nema novca za isplatu, a uvoznici automobila i drugih roba, i pravna i fizička lica, koja su ispunila svoje obaveze i dokazali porijeklo robe, ne mogu da vrate novac koji su uredno uplatili prilikom carine.
Kako saznajemo, do sada je stiglo čak 766 rješenja na izvršenje o povratu u ukupnom iznosu od 1.249.246 KM, a koje oni nisu u mogućnosti da izvrše.
Dio građana već je podnio tužbe koje su sa sobom donijele nove “rashode” za kamate i sudske troškove, a ako se prinudna naplata nastavi, što je vrlo vjerovatna opcija, jer nema dogovora o načinu naplate ovih dugova, njihov broj i iznos dugovanja nastaviće da raste.
Trenutno je pred Sudom BiH u toku 127 izvršnih postupaka, kao i 23 parnična u kojima je tužena UIO. Od toga, 19 predmeta se odnose na tužbe gdje je tužilac Ministarstvo finansija i trezora BiH, što takođe značajno poskupljuje izvršne postupke, kamate i ostalo što će se podmirivati sa računa UIO.
Dodatni problem su i rješenja o naknadnoj naplati, koje donose nadležne organizacione jedinice UIO kojima nalažu da iz položenih depozita izvrše ta rješenja u ime obveznika-dužnika prenosom položenog depozita sa depozitnih računa na grupu računa, zbog čega se više ne može pratiti tok prinudne ovakvih rješenja. Takvih rješenja je trenutno 122 u visini od 210.762 KM.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE
