Najmanje 25 odsto domaće poljoprivrede trebalo bi do 2030. godine da se prebaci iz konvencionalne na organsku proizvodnju hrane, ali uprkos ogromnim prirodnim resursima i mogućnostima na kakvim bi nam zavidjele brojne naprednije i bogatije zemlje, u Republici Srpskoj trenutno postoji samo 70 bio-proizvođača koji obrađuju oko 1.300 hektara.
Organska proizvodnja hrane je jedan od zahtjeva na kojem insistira Evropska unija za sve svoje članice, ali i za one države koje žele da uđu u ovo društvo u kojem se poseban akcenat stavlja na voće, povrće i meso, uzgojene bez korišćenja sintetičkih mineralnih đubriva i pesticida, hormona rasta, vještačkih aroma i boja, aditiva i sličnih preparata.
Međutim, iako se ovom vrstom trenutno bavi veoma malo poljoprivrednih proizvođača, mahom zato što je to zahtjevno i ne daje toliko veliki prinos koliko se uzgoji “pomoću hemije”, prije par godina ih gotovo nije ni bilo, pa se ubrzano radi na tome da se ideja o organskoj proizvodnji proširi.
Iz ovih razloga se od ove godine u priču o organskoj proizvodnji uvode i kazneno popravni zavodi, kao i centri za socijalni rad, da se uključe u ovaj vid proizvodnje i osnuju vlastita socijalna preduzeća koja će zapošljavati određene kategorije ljudi i dati im priliku da zarade platu, a pri tome proizvedu zdravu hranu koja se može plasirati na tržištu.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE
capital.ba
