Druga po siromaštvu, a posljednja po stranim ulaganjima, naša država bilježi i rekordnu stopu inflacije od 15,8%. Oporavak će, kažu stručnjaci, biti dug i neizvjestan.
Politički konflikti svakodnevno pune medijske naslovnice. Teške riječi i zapaljiva retorika. Stoga, ne treba čuditi što je stranim ulagačima, Bosna i Hercegovina posljednja stanica u regionu, ali i u Evropi.
– Vlast na svim nivoima ne radi ništa da se stabilizuje politička situacija, i sigurno da niko neće uložiti svoj novac tamo gdje je nestabilno. Bosna i Hercegovina je, što se tiče stranih investicija u regionu u najvećem zaostatku. Srbija je tu šampion, u Srbiju se najviše ulaže zbog stabilne političke situacije – kazao je Momčilo Komljenović iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Stručnjaci upozoravaju i na druge probleme. Izostanak domaćih investicija, te prirodu javnih.
– Domaći investitori se suzdržavaju od investiranja zato što se boje za sigurnost datih investicija. Kada je riječ o javnim investicijama, njih treba posmatrati u kontekstu izbornih ciklusa. Uglavnom imamo maksimalne javne investicije kada je riječ o izbornom periodu, izbornim kampanjama, od jedinica lokalne samouprave preko kantona, entiteta, pa do države – kazao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Početkom godine i poslodavci su upozoravali na problem ulaganja u državi. Osim političkih rizika, razlozi su i složena procedura sa kojom se investitori suočavaju nakon registracije firme, te nedostatak radne snage.
– Problem je ovdje kada krenete u realizaciju, kada vam trebaju građevinske dozvole, urbanističke saglasnosti, okolinske dozvole, tada sporost birokratije dolazi do izražaja. To je jedan limitirajući faktor za sve vrste ozbiljnog biznisa i ozbiljnih investicija. Evidentno je i da se u zadnje vrijeme sve više i više kompanija javlja sa problemom pronalska radne snage. Jednostavno moramo otvoriti mogućnost da se radnici dovedu kako bi naša ekonomija narasla – kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ali ekonomija u Bosni i Hercegovini ne raste i i dalje je uvozno-zavisna. Tokom prvih 6 mjeseci ove godine, obim spoljnotrgovinske razmjene povećan je za 41,1%, u odnosu na isti period prošle godine. Iako je zabilježen porast oba, uvoz je i dalje veći od izvoza.
– Ne radi se o količinskom povećanju niti robnom povećanju, niti uvoza ni izvoza, već se radi o povećanju cijena. Ako se izuzmu inflatorna kretanja u okviru robne razmjene Bosna i Hercegovina za 6 mjeseci, bilježi svojevrstan status quo u odnosu na 2021. godinu – kazao je Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.
Uz odlazak radne snage, manjak stranih investicija, te političku nestabilnost, Bosna i Hercegovina suočava se sa rekordnom inflacijom koja je dostigla čak 15,8%.
Neizvjesno je koliko će trebati vremena za oporavak.
ba.n1info.com
