Ekstremno-radikalne strukture u Bosni i Hercegovini u potpunosti su prepoznale ogroman potencijal, veliku prednost i korist masovnih medija i društvenih mreža, jer pružaju maksimalan učinak s minimalnim troškovima, uz malo tehničkog znanja i bez velike upotrebe vlastitih resursa.
Ovo se, između ostalog, navodi u Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, u kojoj kažu i da se pojedine društvene mreže, pored međusobnog komuniciranja i propagiranja radikalnih ideologija, intentzivno koriste za prikupljanje i razmjenu podataka i informacija za prikupljanje novčanih sredstava, vrbovanje, mobilizaciju i obučavanje novih članova, te medusobno umrežavanje i povezivanje.
Prema informacijama bezbjednosnih struktura, na našem govornom području postoji preko 300 portala i sajtova na kojima se širi ekstremistička propaganda, zbog čega se pojačala aktivnost policijskih struktura u periodu pandemije i nakon toga.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske su nam rekli da je u protekle dvije pandemijske godine uočeno je da većina ekstremista koristi priliku da plasira svoje radikalne ideje putem interneta.
– Internet je tako postao možda i najefikasnije sredstvo za širenje propagandnih poruka različitog sadržaja, pa i u kontekstu širenja i propagiranja ideja ekstremizma i terorizma – rekli su nam u MUP-u.
Pripadnici ultrakonzervativnih religijskih struktura u BiH, kažu u MUP-u, okupljaju se u manje ili veće zatvorene zajednice i kroz propovjedi, suživot i sveukupno djelovanje učvršćuju svoju ideologiju, prave planove i preduzimaju aktivnosti na širenju radikalne ideologije.
– Ekstremističke grupe identifikovane u ranijem periodu. One nastavljaju da postoje. Radi se o grupama od par pojedinaca do nekoliko desetina. Pod pojačanim operativnim nadzorom nalazi se određeni broj lica za koje je procijenjeno da predstavljaju potencijalnu bezbjednosnu prijetnju po pitanju terorizma i ekstremizma. Oni su se vratili u BiH sa ratišta iz Sirije i Iraka, gdje su učestvovali u borbama na strani terorističkih organizacija – rekli su u MUP-u.
U istraživanju Rebeke Medić za Sveučilište u Zagrebu pod imenom “Uticaj ISIL-ove propagande na žene sa Zapada” iz 2018. godine, posebno se ukazuje na problem širenja terorističke propagande putem interneta kao medija.
– Zahvaljujući modernim tehnologijama, prikazuje svoje političke ciljeve i pozitivan imidž naspram zapadnog. Najvažniji njihov cilj je privlačenje novih članova, uključujući i žene sa Zapada uz pomoć kojih bi zadržao, ali moguće i privukao nove borce – navodi se u istraživanju.
Teroristima društvene mreže daju širok spektar mogućnosti koje ostvaruju zahvaljujući slobodi medija, stoga se danas sve više govori o e-teroristima.
– Oni koriste sve prednosti interneta kako bi ispunili svoje propagandističke namjere i vodili psihološki rat. Iskoristili su činjenicu da je strah uspješnije oružje nego moral. Shvatili su i da je nasilje ono što prodaje novine i povećava broj pogleda na internetu, te tako u virtuelnom društvu prevladava „privlačno upakovani sadizam – piše Medić u istraživanju.
Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević kaže da se u i oko BiH “vrti” 37 portala.
– Terorističke ideje najčešće se plasiraju preko zapadnjačkih platformi, kao što je Youtube, Tik-Tok i druge. Koriste i Telegram. Na našem jeziku su poznati Islam Bosna, Put vjernika, kao i Vijesti umeta, zabranjenog nakon otmice i ritualnog ubistva hrvatskog humanitarca Tomislava Salopeka, koji se vraća pod imenima Umet press, Umet monitor i drugi. Pokrivaju uglavnom BiH i Sandžak. List aktivne islamske omladine je zabranjen 2004. godine zbog veze sa napadom na SAD, a njihov portal Saff i dalje djeluje – kaže Galijašević.
Postavlja se pitanje zašto države ne reaguju i blokiraju te portale i zabrane širenje ekstremističke ideologije, kaže Galijašević, te dodaje da je to zbog toga što dio vladajućih i bezbjednosnih struktura podržava njihovo postojanje i daje im podršku.
Galijašević kao primjer nepostupanja države navodi aktivni islamski portal Put vjernika čiji je vlasnik Nusret Imamović, koji je jasno i direktno izrazio svoju vjernost Al Kaidi i priznao učešće u njihovim akcijama. Ovaj portal, kaže, iako je registrovan na serverima u inostranstvu, BiH nije nikada zatamnila, a na njemu se možete informisati šta ko radi u Siriji ili Libiji, šta u BiH.
– Evropol ukazuje u svojim analizama da su ektremističke i terorističke aktivnosti pojačane u web prostoru. Već dvije godine se prati njihova aktivnosti i upozorava da se na oko 37 portala radi promocija ideja, kao i mobilizacija i finansiranje. Sigurno je da u ovom trenutku ne vidimo aktivnu ratnu prijetnju, ali postoji ona koja ima veze sa terorističkim akcijama – kaže Galijašević.
Govori da ekstremisti u BiH nisu zaustavljeni u svojoj promociji ili finansiranju. Nijedna linija finansiranja terorističkih organizacija u BiH nije presječena, niti su tokovi novca zaustavljeni.
Generalni sekretar Udruženja BH novinari Borka Rudić ipak misli da su brojevi, u smislu da toliko portala podržava terorizam, predimenzionirani. Kaže da u medijskoj sceni BiH postoje etablirani i uticajni portali i koji prenose vrlo radikalne izjave političara i onda kroz komentare na te izjave dozvoljavaju širenje vrlo radikalnih stavova, prijetnji, govora mržnje, huškanja, uvreda na nacionalnoj osnovi. Rudić smatra da su za nas daleko opasniji političari i njihovh zagađivanje medijskog javnog prostora.
– Pitanje postojanja portala i njihovog naziva radikalni je vrlo klizav teren, ali time ja ne umanjujem mogućnost da su neki od njih osnovani sa tim ciljem. Udruženja novinara i medijske organizacije nisu bezbjednosne službe. Te službe bi trebalo da obavijeste novinarsku medijsku zajednicu od svojim saznanjima, a da bi mi onda, kroz svoje aktivnosti, medijsko opismenjavanje, borbu protiv lažnih vijesti i neprofesionalnog novinarstva, mogli da informišemo javnost kakve su namjere takvih portala – kaže Rudić.
Drugi način borbe, kaže Rudić, kako bi se spriječilo da se ekstremisti infiltriraju u medijsku zajednicu, jeste da se usvoji zakon o transparentnom medijskom vlasništvu.
capital.ba
