Mentalno zdravlje narušeno je kod većeg dijela populacije, što je vidljivo iz prakse, ali je i veliki broj ljudi koji se ne obraćaju stručnoj službi jer ne prepoznaju da imaju određene poteškoće, istakao je za "Nezavisne" Aleksandar Milić, banjalučki psiholog, povodom 10. oktobra, Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Naime, kako navodi, uslovi života u zajednici otežani su pandemijom, manjkom komunikacije i slično.
– Uvijek govorim da primarnom prevencijom suzbijamo faktore koji narušavaju mentalno zdravlje. Dodatno je potrebno da se preko Ministarstva zdravlja edukuju stručni kadrovi koji rade s ljudima, a s obzirom na to da nam nedostaje kadrova koji rade s najmlađim uzrastom, jer tada sve počinje – rekao je Milić.
Kako kaže, evidentan je znatan broj disfunkcionalnih porodica i brakova, a što se reflektuje na zdravlje djece.
– Svakodnevno predlažem da se mnogo više treba posvetiti zdravlju i zdravom odrastanju ljudi, jer imamo nedostatak zdravstvenopsihološke kulture kod ljudi – ističe on.
Ovaj dan obilježili su i predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i učesnici Projekta mentalnog zdravlja u BiH, koji se sprovodi u saradnji sa Institutom za populaciju i razvoj.
Milan Latinović, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kazao je da nadležne institucije 26 godina kontinuirano unapređuju sistem zaštite mentalnog zdravlja, navodeći da Srpska razvija centre za zaštitu mentalnog zdravlja na nivou primarne zdravstvene zaštite u okviru kojih rade multidisciplinarni timovi koje sačinjavaju psihijatri, psiholozi, različiti terapeuti i drugo edukovano medicinsko osoblje.
Kada je riječ o kadru, on ističe da sa licima koja imaju mentalne poteškoće i bolesti trenutno radi 78 psihijatara i 320 medicinskih sestara koje su dodatno edukovane.
– Takođe, u zdravstveni sistem smo primili 66 psihologa, 24 socijalna radnika i 31 okupacionog terapeuta – izjavio je Latinović, te dodao da je u vezi sa zaštitom mentalnog zdravlja u proteklih 26 godina rađeno i na legislativi i strateškom planiranju, kao i da je lani pružena 84.651 usluga iz ove oblasti.
– U bolničkim uslovima liječeno je 538 pacijenata sa hroničnim, te 2.186 sa akutnim tegobama. U centrima za mentalno zdravlje liječene su 23.564 osobe – rekao je Latinović.
Kako kaže, u Srpskoj je zbog pandemije virusa korona depresija kod stanovništva na visokom nivou, pa su u centrima za mentalno zdravlje liječena 5.963 pacijenta, a u bolnicama njih 563.
Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci, ocijenio je da su na planu zaštite mentalnog zdravlja izuzetno bitni ljudski resursi kako bi se pacijentima pružila odgovarajuća usluga.
Istakao je da je završen ciklus edukacije iz oblasti mentalnog zdravlja djece i omladine, sa akcentom na stručnjake koji će raditi u zajednici.
– Najvažnija je prevencija ovih bolesti, odnosno rano prepoznavanje znakova poremećenih odnosa i svega što utiče na dječji razvoj i psihu, da ne bi došlo do manifestacije oboljenja koja, nažalost, mogu biti teška za pojedinca, porodicu i cijelo društvo – rekao je Škrbić.
nezavisne.com
