Na imanju u Mačkovcu, pet kilometara pored Save nizvodno od Gradiške , supružnici Dragana i Saša Tomić proizvode matičnu mliječ. Koriste pribor sličan hirurškom, a i preciznot posla je veoma važna. Dragana svakodnevno iz ćelija dvadeset specijalnih ramova povadi sićušne larve pčela, a Saša potom vadi matičnu mliječ.
Dragocjenu bijelu supstancu odlaže u ampule u koje nakapa deset kapi medicinskog alkohola, zatvori ih gumenim čepovima, vakumira, zalije voskom i stavlja na brzo zamrzavanje na minus 20 stepeni Celzijusa.
– Za 48 časova larve su narasle barem desetak puta. Kad smo ih stavljali u ćelije, bile su tanke poput dlake. Supruga prvo povadi larve, a potom ja vadim matičnu mliječ u ampule od deset grama. Matična mliječ je hrana matica. Ona može živjeti do sedam godina i da dnevno nosi do 2.500 jaja. Mliječ koju mi vadimo služi kao lijek u ljudskoj upotrebi. Najbolja je za brz postoperativni oporavak, jer sadrži važne aminokiseline, vitamine, minerale, enzime i sve što je najpotrebnije za čovjekov život – pojasnio je Saša Tomić.
Proizvodnja matične mliječi je glavna na Tomićevoj farmi. Saša priznaje da i u lošim godinama, koje nisu medonosne, tihom pašom se proizvodi matična mliječ i popravlja budžet. Dragana Tomić, koja se do tančina usavršila u svim pčelarskim poslovima, kaže da mliječ koju odvoje završava u frižiderima potrošača.
– Nemamo problem sa plasmanom matične mliječi, jer imamo dosta potrošača koji je direktno kod nas nabavljaju. Ovo je jako zahtijevan posao koji traži dobru koncentraciju, mirnu ruku i oštrro oko. Za jedan dan izvadim larvice iz 20 ramova, a u svakom od njih je po 80 ćelija. To je 1.600 larvica – izračunala je pčelarka Dragana Tomić.
Tomići na pčelarskoj farmi imaju do 150 košnica. Sve zavisi u kakvoj formi društva izađu nakon zime. Obično pčelare sa 130 do 140 društava.
– Proizvodnja matične mliječi se obavlja u pedesetak košnica. U dvadesetak košnica se redovno izlučuje matična mliječ, a i njima treba pratnja za proizvodnju larvica koje mi presađujemo i to u dvadeset do trideset košnica. To znači da za proizvodnju mliječi treba 50 društava, a od 70 do 90 služi za med – naveo je Saša, a Dragana dodaje da se osim matične mliječi i meda na njihovoj pčelarskoj farmi proizvodi i polen, propolis, vosak. Sve osim pčelinjeg otrova.
Zanimljivo je da se proizvodnjom matične mliječi u BiH bavi mali broj pčelara, pet ili šest, rekao je Saša Tomić. Inače Tomići su dobitnici na desetine najprestižnijih nagrada na sajmovima i manifestacijama u regionu. Već sada imaju problem gdje da smjeste tolike nagrade. Tako je kad su pčelari vrijedni kao njihove pčele.
mojabanjaluka.info
