Potpuno sam saglasan sa svim pravnim argumentima sudija koji smatraju da je Kristijan Šmit protivpravno donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Ovo je izjavio odbornik PDP-a u Skupštini Grada Banja Luka Milko Grmuša nakon što su troje sudija Ustavnog suda BiH glasali protiv odluke da se odbije zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojim je tražena ocjena ustavnosti amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit..
– Suština njihovih primjedbi je identična mojim ranije iznesenim tvrdnjama: nezabilježeno je u pravnoj praksi demokratskih pravnih država da se izmjene izbornog zakona donose dok izborni proces traje. Šmitovo pravno nasilje će definitivno ući u istoriju pravno-političkog beščašća koje će svuda i uvijek biti primjer kako ne treba mijenjati izborne regule – kazao je Grmuša.
Troje sudija koje su izdvojile mišljenje i bile protiv Šmitove odluke, dodaje Grmuša, ipak su prećutali ključni argument protiv Šmitove odluke: on nije visoki predstavnik, jer nije imenovan na pravno propisan način, a čak i da jeste-nema pravo da donosi zakone.
– Šta je važno da ljudi znaju: od troje sudija koji su bili protiv Šmitove odluke, dvoje su stranci, a jedan je Bošnjak. Nisu smjeli da jasno naglase da Šmit nije visoki predstavnik, a i da visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone – samo zato jer bi ogolili pravno nasilje svih visokih predstavnika od 1996. godine do danas, primarno prema Republici Srpskoj. Zbog toga su saučesnici u ovom Šmitovom pravnom nasilju. Pravo je pravo, ima da se primjenjuje neselektivno i bez političkih konotacija, inače se pretvara u najveću moguću društvenu mimikriju koja skriva svoje poltronstvo spram ogoljene sile – istakao je Grmuša.
Podjednako je, dodaje on, važno da ljudi znaju da su srpski i hrvatski sudija podržali Šmitovo pravno nasilje u ovom slučaju. Oni su takođe saučesnici, ne samo u Šmitovoj protivpravnoj raboti u ovom slučaju, nego i u svim prethodnim protivpravnim odlukama visokih predstavnika koje su donesene i protiv interesa naroda kojima pripadaju. Oni su prosto ovom odlukom legitimisali pravna nasilja visokih predstavnika, i to zato jer im su tako namignuli oni koji su ih birali iz redova srpske i hrvatske vlasti.
– I tu dolazimo do suštine političke bijede svih u BiH: skoro svi se savijaju i pužu pred strancima kad im je to politički oportuno. Danas politički hrvatski mejnstrim podržava Šmita jer im njegove odluke idu u prilog, a može im se sutra desiti da neke njegove nove odluke budu protiv njihovih interesa. Tad neće imati legitimitet da se bune. Baš kao što ni bošnjački politički mejnstrim danas nema legitimitet ni da zucne protiv Šmita, jer su ga dočekali kao Titu kad je dolazio u BiH – samo zato jer su smatrali da će da im ispunjava želje – kazao je Grmuša.
I vlasti u Republici Srpskoj, smatra on, trebaju da se "poklope", jer nisu stranci u Ustavnom sudu BiH sad podržali protivpravno nasilje OHR-a, nego sudije Srbi i Hrvati.
– Moj stav ostaje isti: stranci nemaju pravo da se miješaju u unutrašnje političke i pravne odnose u BiH, trebaju da napuste sve naše institucije i mi sami moramo da suvereno donosimo odluke o sebi. To je jedini način da ovo prestane da bude jadna kolonija i da konačno krenemo ka vladavini prava, poštovanju ustava i pravosuđu koje ne zavisi od političkih uticaja bilo koje vrste – zaključio je Grmuša.
