Zaobilaženje Zakona o javnim nabavkama u BIH je za one koju upravljaju javnim novcem postala svakodnevnica, bar tako je pokazala praksa na terenu – tenderi se realizuju naknadno po obavljenom poslu ili se milioni KM prepuštaju organizacijama, koje nemaju obavezu poštovanja onog što propisuje taj zakon. Novac koji prođe kroz takve javne nabavke potencijalno hrani korupciju i slabi razvoj privrede.
To je posebno porazno kada se zna da se samo na nivou BiH kroz javne nabavke godišnje raspodijeli oko 2,8 milijardi KM, dok se o sumi koje svi nivoi vlasti izdvoje „za učešće u raznim projektima“ može samo špekulisati.
Takva situacija finansira korupciju, što šteti ekonomskom napretku države, jer se sa jedne strane neadekvatno troši javni novac, a druge narušava tržišna konkurencija kroz favorizovanja preduzeća koja su takvu poziciju dobili zahvaljujući dobrim vezama sa političkim vrhom u BIH.
Situacija na terenu pokazuje da su primjeri brojni, a načini zaobilaženja nabavki različiti.
Odnose se na sve moguće poslove različitih vrijednosti, od nekoliko desetina hiljada KM pa do desetina miliona KM.
Kada je u pitanju RS, jedan od „sitnijih“ primjera je ukrašavanje glavnog gradskog šetališta u Banjoj Luci, Gospodske ulice te okolnog prostora. Naime, za te potrebe je 21. aprila ove godine objavljena javna nabavka pod nazivom: Montaža dekorativnog materijala za Gospodsku ulicu i festival cvijeća i plodova, a zainteresovana pravna lica su se mogla prijaviti do 12. maja. Vrijednost nabavke je 18.000 KM bez PDV.
Problem je što je Gospodska ulica ukrašena prije tog datuma, što je vidljivo iz objava na zvaničnoj stranici Grada Banja Luka. Oni su 6. aprila objavili tekst pod nazivom – Gospodska ulica u proljećnom ruhu: Bajkovita cvjetna kiša krasi glavno gradsko šetalište. Iz informacija u tom tekstu je vidljivo da se radi o montaži ukrasa koji su predmet javne nabavke.
Isto tako, Festival cvijeća je održan je u parku „Petar Kočić“, koji se nalazi u preko puta Gospodske ulice od 7. do 9. aprila ove godine. I to je vidljivo iz objave na sajtu Grada Banjaluka u tekstu – Cvjetna čarolija u našem gradu: Počeo „Banjalučki festival cvijeća“. Tekst je objavljen 7.4.2023. godine.
U igri su i skuplje nabavke. Tako je bilo slučaj sa ukrašavanjem grada Banja Luka za protekle novogodišnje praznike. Banja Luka je na kupovinu novog nakita potrošila 128.109 KM sa PDV-om, a odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača je donošena tek 18. januara 2023. godine. I u ovom slučaju je problem što je nakit koji je bio predmet nabavke, prije tog datuma već ukrašavao uži centar Banjaluke.
To se moglo vidjeti u brojnim tekstovima objavljenim takođe na internet stranici Grada Banja Luka. Jedna od takvih tekstova je onaj sa dočeka Nove godine na Trgu Krajine pod nazivom – U odličnoj atmosferi i uz grupu Legende i Gocu Tržan, Banja Luka dočekala Novu godinu, večeras nastupa grupa Galija.
Ni veći projekti nisu izuzetak. Zadnji primjer je ulaganje u izgradnju sportskog terena za potrebe ATP turnira „Srpska open“ u Banjoj Luci.
Realizaciju ovog projekta su pratile brojne neregularnosti, a jedna od njih je i netransparentno trošenje javnog novca, mimo javnih nabavki.
Sredstva za realizaciju ove milionske investicije su zajednički obezbijedili Vlada RS i Grad Banja Luka. Iako do sada nije tačno objavljeno o kojoj sumi se tačno radi, dosadašnja računica pokazuje da je ovaj projekat vjerovatno „progutao“ više od 50 miliona KM. Iako su uložili velike sume novca ni republički, ni lokalni nivo nije bio zadužen za gradnju sportskog objekta, što je inače običaj.
Novac je dat na raspolaganje Teniskom savezu RS, koji je imao ulogu investitora i koji je birao izvođače radova, što je urađeno samo sa ciljem da država zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.
To u praksi znači da su zaobiđene procedure iz kojih bi se tačno vidjelo koliko projekat košta, ko je izvođač radova, pod kojim uslovima se gradi,..
Izgradnja teniskih terena je trenutno predmet istrage Republičkog tužilaštva.
Situacija nije ništa bolja ni u FBiH u kojoj je takođe primjetno da nadležni koji raspolažu javnim novcem pronalaze razne načine da zaobiđu propise, poručuju oni koji se bavi praćenjem ove oblasti.
– Jedan od primjera zaobilaženja Zakona o javnim nabavkama, koji je identifikovan u prethodnim godinama, je pretvaranje pojedinih međunarodnih organizacija kao što je UNDP u ”službu za nabavke javnih institucija, ustanova i preduzeća”. Naime, pozivajući se na međunarodni sporazum UN-a i BiH iz 1995. godine, brojni ugovorni organi, prvenstveno u Kantonu Sarajevo, prebacivali su budžetska sredstva UNDP-u da za njih vrši različite nabavke. Na ovaj način su izbjegavali primjenu odredbi Zakona o javnim nabavkama i tako netransparentno trošili sredstva građana BiH – rekao je urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović.
Kaže da su primjeri brojni te da su na taj problem ukazivali mediji u raznim tekstovima, od uopštenih primjera pa do konkretnih slučajeva koji se odnose na nabavke za vrijeme pandemije virusa korona ili za nabavku goriva za rad pojedinih javnih preduzeća.
Golubović kaže da je izmjenama Zakona o javnim nabavkama, koji se primjenjuje od decembra 2022. godine, došlo do značajnih pomaka kada je u pitanju ova problematika.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE
CAPITAL.ba
