Vlast Republike Srpske užurbano traži rješenja kako bi se osobama i firmama kojima su banke zbog američkih sankcija ugasile račune omogućilo da primaju platu i nastave poslovanje. Sagovornici CAPITAL-a kažu da rješenja ima, ali da nijedno nije bezbolno, jednostavno i jeftino.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i sam ostao bez računa, prvo je rekao da će platu primati preko pošte, dok je juče najavio osnivanje banke za unutrašnji platni promet.
– Narednih sedmica će biti riješeno pitanje banke koja će raditi unutrašnje platne transakcije i time omogućeno pravnim i fizičkim licima u Srpskoj da mogu da vrše platni promet – rekao je Dodik.
Dobro upućeni sagovornici CAPITAL-a kažu da bi i „Pošte“ i osnivanje nove banke mogle da budu rješenje, ali je problem cijena koja će biti plaćena.
Ukoliko bi se na isplaćivanje plata išlo preko „Pošta Srpske“ postoji rizik da se i ovo preduzeće, ali i ljudi na njenom čelu nađu na udaru američkih sankcija, što bi moglo značiti kraj državnog poštanskog operatera.
U slučaju da se ide na formiranje nove banke, cijena bi bila minimalno 15 miliona KM koliko je potrebno za osnivački kapital, ali pitanje je i koliko bi to rješenje bilo dugoročno održivo. Upravni odbor i direktor te banke morali bi biti spremni na rizik da se i sami nađu na crnoj listi.
Državni milioni za nekoliko računa
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže za CAPITAL da je teoretski i praktično moguće tu ideju realizovati, samo je potrebno 15 miliona KM.
Na pitanje da li bi Centralna banka BiH preko koje idu sve transakcije mogla da predstavlja problem i s obzirom na to da ona odobrava banci račun za poslovanje, Đogo kaže da ne vidi šta bi bio osnov da Centralna banka tu novu banku ne uključi u unutrašnji platni problem.
– Ta bi banka bila registrovana i sve bi bilo legalno. Unutrašnji platni promet je stvar svake države i američke sankcije ne podrazumijevaju da u nekoj drugoj državi zabranite tamošnji platni promet. Tako da ne vidim u ovom trenutku zašto to ne bi bilo izvodljivo. Možda je to jedino malo skupa opcija da osnivate banke za nekoliko lica i kompanija – smatra Đogo.
Kada je u pitanju opcija rješavanje isplate plata preko „Pošta“, Đogo kaže da je tu problem što bi i same „Pošte“ mogle da dođu pod sankcije.
– Takođe, „Pošte“ imaju manjinske akcionare koji možda ne bi bili saglasni sa tim. Mnogo realnija mi je opcija da se formira nova banka, jer bi „Pošte“ mogle da izgube poslove sa inostranstvom i našle bi se u ozbiljnijim problemima – rekao je Đogo.
Kaže da bi nova banka mogla da se formira za mjesec dana, a da je nešto realniji rok tri do pet mjeseci.
Nerealno oživljavanje „Banke Srpske“
Naš sagovornik iz bankarskih krugova kaže da opcije da se IRB pretvori u klasičnu banku ili da se „reaktivira“ Banka Srpske nisu ni realne, ni izgledne zato što, najprostije rečeno, zahtijevaju mnogo i vremena i kapaciteta. Posebno jer nije realno brzo okončanje stečaja bivše državne „Banke Srpske“.
– Opcija je da se formira nova banka koja bi se bavila samo unutrašnjim platnim prometom je najizglednija. Pri tome nije nerealna opcija da „Pošte Srpske“ preuzmu poslove unutrašnjeg platnog prometa i postanu „Poštanska štedionica“, što ne bi bila banka u klasičnom smislu, ali bi mogla da radi poslove unutrašnjeg platnog prometa – objašnjava naš sagovornik.
Međutim, on ističe da bi to sasvim izvjesno „Pošte Srpske“ dovelo u poziciju da se nađu pod sankcijama OFAC-a.
– U tom slučaju bi se to javno preduzeće našlo u ozbiljnim problemima, pogotovo ako bi komercijalne banke pod pritiskom ugasile račune kao drugim pravnim licima sa crne liste. Zato bi bilo loše gurati „Pošte“ u tu vrstu priče – kaže naš izvor.
Advokat Aleksandar Sajić kaže da je osnivanje nove banke hipotetički moguće, ali da je pitanje koliko bi bilo isplativo takvo poslovanje.
– Ko god bi htio nešto da plaća u inostranstvu ne bi imao interes da ima račun u takvoj banci – kaže Sajić.
Nova državna banka, nakon niza propalih banaka u državnom vlasništvu od kojih je poslednja Banka Srpske, sigurno ne bi bila profitabilna. I da se nađu iskusni bankari, kojih inače nedostaje na tržištu, koji su spremni da rizikuju dolazak na crnu listu, banka bi imala vrlo mali broj klijenata. Građani i pravna lica koja nisu na crnoj listi bi izbjegavala da otvaraju račune i drže depozite poučeni prethodnim iskustvom ali i opasnošću njenog zatvaranja zbog sankcija, a pored toga ne bi imali mogućnosti plaćanja u inostranstvu.
Kao jedna od mogućnosti koja kruži u bankarskim krugovima spominje se i da država preuzme neku od najmanjih banaka na tržištu. Za manjinske akcionare koji bi odbili prodati svoje udio to bi značio direktan gubitak jer bi preko noći došlo do odliva depozita i prelaska klijenata u drugu banku.
Podsjećamo, banke u BiH krajem prošlog mjeseca su počele da gase račune fizičkim i pravnim licima koja se nalaze na crnoj listi SAD, nakon najave predstavnika te zemlje da bi se i one mogle naći pod sankcijama ako i dalje budu sarađivale sa sankcionisanim licima.
Predsjednik RS Milorad Dodik je nakon toga rekao da će sam ugasiti svoj račun i pozvao sva fizička lica da se povedu za njegovim primjerom i dobrovoljno ugase račune kako banke ne bi došle pod udar sankcija.
capital.ba
