UN izdao SOS za pacifička ostrva: Nivo mora raste dvostruko više od prosjeka

Glavni sekretar UN-a Antonio Guteres je danas rekao da se okeanske temperature na pacifičkim ostrvima dramatično povećavaju te da je njihovo stanovništvo “kao nigdje drugdje izloženo” uticaju podizanja nivoa mora. Na Forumu pacifičkih ostrva, koji se održava na Tongi, Guteres je istakao zaključke izvještaja koji pokazuju da je u zadnjih 30 godina jugozapadni Pacifik najviše pogođen podizanjem nivoa mora, na nekim mjestima i dvostruko više od globalnog prosjeka.
“U Tongi sam da bih izdao SOS – spasite naša mora – zbog podizanje morskog nivoa”, rekao je Guteres. “Povećanje nivoa mora pojačava učestalost i intenzitet udara oluja i obalnih poplava. Te poplave gutaju obalne zajednice, uništavaju ribolov i usjeve. Truju pitku vodu. Sve to stavlja narode pacifičkih ostrva u veliku opasnost”, rekao je, prenosi Index.
Podsjetio je da se voda usljed zagrijavanja širi, što pridonosi podizanju nivoa mora. Na sedmodnevnom skupu 18 čelnika pacifičkih ostrva najviše pažnje posvećeno je klimatskim promjenama i sigurnosti.
Istakao je da su svi narodi atola ugroženi zbog podizanja nivoa mora, od Tonge do Australije, jednog od najvećih proizvođača ugljena, fosilnog goriva za koje Guteres kaže da se postupno mora ukinuti na globalnom nivou te da je “situacija različita u različitim zemljama”.
Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da se temperature u vodama jugozapadnog Pacifika povećavaju po trostruko većoj stopi nego u ostatku svijeta. “Pacifička ostrva su izloženi kao nigdje drugdje. To je područje s nadmorskom visinom od samo jedan do dva metra. Polovna infrastrukture je do 500 metara od mora”, istaknuo je Guteres.
Bez smanjenja emisije stakleničkih gasova ta ostrva mogu očekivati dodatno podizanje nivoa mora od 15 cm do 2050. i 30 dana obalnih poplava. Guteres je pozvao svjetske vođe da potaknu ulaganja za prilagođavanje klimatskim promjenama te uputio poziv razvijenim zemljama da ispune svoje obveze i da do 2025. udvostruče te investicije na najmanje 40 milijardi dolara godišnje.
banjaluka.net



