Na lokalne izbore koji su u BiH održani prije deset dana izašlo je 100.000 manje glasača nego 2016. godine. Da stvar bude gora, broj stanovnika u BiH se neprestano smanjuje, a broj birača raste iz jednog izbornog ciklusa u drugi.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, u BiH živi tri i po miliona stanovnika. U posljednjih deset godina iz BiH se, prema procjenama, iselilo oko 600.000 ljudi, što znači da sada u BiH živi oko 2,9 miliona ljudi. Osim činjenice da u BiH živi pola miliona stanovnika manje nego što ima birača, zbunjuje i podatak da se broj birača konstantno uvećava i to nesmanjenom žestinom.
Na centralnom biračkom spisku za lokalne izbore koji su održani 6.oktobra ima 37.000 birača više nego što ih je bilo na Opštim izborima prije dvije godine, a čak za 120.000 više u odnosu na lokalne izbore prije četiri godine.
Član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević za MojuHercegovinu kaže da je više nego jasno da se broj stanovnika za osam godina u Srpskoj smanjio za 100.000. Izbori koji su održani 2020. godine održani su u godini koronavirusa, pa su mnogi smatrali da je izlaznost manja zbog toga.
– Ali, izlaznost je padala i 2022. i 2024. godine. Jednostavno je – ljudi odlaze. Jedina sredina koja bilježi rast izašlih jeste Banja Luka, što je i logično, jer se Krajina ‘preseljava’ u Banju Luku. Formalno, na biračkom spisku je isti broj ljudi, ali oni žive negdje drugdje – u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Hrvatskoj – kazala je Pandurević.
Da nije riječ o bojkotu izbora nego o odlasku stanovništva, dodaje ona, govori i podatak da je 2016. godine u prvi razred upisano 10.206 đaka, a ove godine daleko manje, svega 8.816 prvačića. Ove godine osnovnu školu pohađa 117.000 đaka, što govori da u Srpskoj ne živi više od 750.000 stanovnika.
– U posljednjih pet godina, u osnovnim i srednjim školama manje je sedam hiljada učenika. Broj pada đaka u u korelaciji je sa brojem pada izašlih na izbore. Nažalost, nije 100.000 manje izašlih na izbore posljedica nezainteresovanosti. Ti ljudi ovdje više ne žive – rekla je Pandurević.
Analiza pokazuje da posebno dramatičan pad ima Prijedor. U ovom gradu je sedam i po hiljada manje birača izašlo na izbore u odnosu na 2016. godinu. Prijedor slijede Novi Grad i Gradiška sa padom od oko pet hiljada birača.
– Brojčano gledano, najveći pad izlaznosti je u Semberiji i Majevici i iznosi čak 17.000, ali procentualno to je sedam odsto upisanih u birački spisak. Najgore stanje je u Hercegovini, Birču i okolini Prijedora gdje je taj procenat 11 odsto. Banjolučka regija je najbolje prošla sa padom izašlih od oko jedan odsto u odnosu na ukupan broj birača, kao i sarajevsko-romanijska regija sa 3,8 odsto – istakla je naša sagovornica.
Takav rezultat je, dodaje ona, logičan, jer su Banja Luka i Istočno Sarajevo administrativni centri i svi tamo idu trbuhom za kruhom i tako kompenzuju one koji iz tih sredina odu „vani“.
– Vlasti očito ovakvo stanje odgovara, jer odlaze oni koji nisu zadovoljni, koji nemaju posao ili imaju loš posao i samim tim ne mogu računati na njihove glasove. Matrica režima u Republici Srpskoj je, kako se ispostavlja, iseli sve nezadovoljne i neistomišljenike i neka ostanu samo ‘naši’. Bojim se da nas za deset godina ovdje neće biti ni pola miliona. A kakva je budućnost Republike Srpske bez naroda – pita Pandurevićeva.
Za Centralnu izbornu komisiju nema ništa sporno što imamo više birača nego građana. Razlog je, smatraju u ovoj instituciji, ogromna dijaspora. Odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih i dalje posjeduje neki od dokumenata koji im omogućava da biraju ili budu birani.
– Prebivalište, državljanstvo i dokument – to je presjek Centralnog biračkog spiska. Osobe koje su bile na popisu prije 2013. godine upisane su u Centralni birački spisak ako su tada dobili dokument. U međuvremenu su napustili BiH. Bez obzira što su napustili, ako i dalje zadržavaju ova tri uslova, oni su i dalje upisani – kaže član CIK-a Ahmet Šantić.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić smatra da problem nije u brojkama, već u mogućnosti zloupotrebe. Neko, kaže on, može da glasa u ime osobe koja nije u BiH, a možda ni među živima.
– Problem može biti samo da kasnije neko od nesavjesnih, neodgovornih članova biračkih odbora zloupotrebi tu činjenicu, pa falsifikuje se potpis na Izvodu iz Centralnog biračkog spiska. To se dešavalo u praksi. I to će se uvijek dešavati dok se ne uvedu nove tehnologije – naglašava Vehid Šehić.
mojahercegovina.com
