Pomjeranje sata na ljetno računanje vremena predstavlja mali stres za organizam, ali nije dugotrajan ni opasan.
Psiholog i porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić navodi da ova tranzicija može postati i prilika za obnovu energije i emocionalnog balansa, ukoliko se iskoriste benefiti proljeća poput sunca, kretanja i boravka u prirodi.
Kratkotrajan umor i promjene u raspoloženju
Zorićeva objašnjava da pomjeranje sata često izaziva kratkotrajni osjećaj umora, razdražljivosti, smanjene koncentracije i blagi pad raspoloženja.
Djeca i adolescenti mogu biti osjetljiviji, imati problema sa uspavljivanjem i promjene u ponašanju.
Odrasli najčešće prijavljuju pad produktivnosti i potrebu za više vremena da uhvate ritam.
Hormonski mikroporemećaji
Pomjeranje sata izaziva privremeni disbalans hormona koji regulišu san i budnost:
Melatonin – lučenje se pomjera, utiče na san.
Kortizol – može biti blago povišen ujutro dok se tijelo adaptira.
Ovaj hormonalni poremećaj objašnjava osjećaj „izbačenosti iz kolosijeka“.
Prednosti dužih dana i sunčeve svjetlosti
Posljednja nedjelja u martu donosi duže dane i više sunčeve svjetlosti, što pozitivno utiče na mentalno zdravlje:
Povećano lučenje serotonina, hormona sreće i emocionalne ravnoteže.
Sinteza vitamina D, važnog za raspoloženje i imunitet.
Boravak na svježem vazduhu i prirodno motiviše na kretanje, druženje i bolju povezanost sa sobom i drugima.
Savjeti za lakše prilagođavanje
Zorićeva preporučuje:
Postepeno ranije odlazak na spavanje nekoliko dana unaprijed.
Više boravka na dnevnom svjetlu i smanjenje stimulacije u večernjim satima (ekrani, jaka svjetla).
Djeci pomaže dosljednost i predvidivost u dnevnom ritmu.
Svaka promjena, pa i ova, zahtijeva prilagođavanje organizma.
Ljetno računanje vremena počelo je danas u 2.00 časa, kada su kazaljke pomjerene jedan čas unaprijed, podsjeća Srna.
Nezavisne
