Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović danas je u Gradišci uručila ključeve od 32 stana, namijenjene socijalnom stanovanju. U novoizgrađene stanove uselile su se porodice iz kolektivnih centara u Rovinama i Lamincima, pa su oni ovim činom zvanično prestali da postoje.
Radmila Topić kaže da je njena šesteročlana porodica dobila stan od 70 kvadratnih metara.
"Cijelo vrijeme od završetka rata smo podstanari. Podigli smo četvero djece, svi su pri kraju fakultetskog školovanja, tome smo dali prioritet u odnosu na gradnju. Ovo je za nas veliki dan, rekla je Topić.
Ključeve i rješenja porodicama je lično uručila predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
„Ovo je rezultat zajedničkog rada institucija vlasti različitih nivoa i naših stranih partnera. Zadovoljstvo je učestvovati sa ovim porodicama u njihovim sretnim trenucima.Zahvaljujemo im se na strpljenju, znamo da im život nije bio lak, ali evo trajno im je riješeno stambeno pitanje“, rekla je Cvijanović.
Izgradnja stambenog objekta sa 32 stana koštala je 1,55 miliona KM. U Gradišci je tokom ljeta u upotrebu predata jedna identična zgrada, a novi objekat od 32 stana gradi se u Novoj Topoli. Gradnju je finansirala većim dijelom Razvojna banka Savjeta Evrope.
Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić rekao je da je lokalna vlast u ovim projektima učestvovala sa 680 hiljada KM, uglavnom u vrijednosti građevinskog zemljišta, dokumentacije i infrastrukture.
„Ove dvije zgrade i treća koja se gradi u Novoj Topoli nisu jedine kada je u pitanju ovaj projekat. Potpuno smo renovirali 38 kuća za porodično stanovanje, a u pripremi je projektna dokumentacija za rekonstrukciju još 37 kuća. Ovo je veliki dan za naš grad, jer od danas u funkciji više nisu kolektivni centri, a nema ni potrebe za alternativnim stanovanjem, rekao je Adžić.
Svi stanovi su u kategoriji socijalnog stanovanja i u vlasništvu su grada Gradiška. Osim porodica iz kolektivnog i alternativnog smještaja, stanove je dobilo i nekoliko porodica sa neriješenim stambenim pitanjem,koje su na evidenciji Centra za socijalni rad.
Boško Grgić
