Republička šumarska inspekcija u saradnji sa Upravom kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS i Policijske uprave Doboj, pod nadzorom dobojskog Okružnog tužilaštva, mjesecima kontroliše nelegalnu sječu drvnih sortimenata na prostoru usorsko-ukrinskog šumskoprivrednog područja, saznaje portal mojteslic.info.
Prema riječima zaposlenih u Šumskom gazdinstvu „Borja“ posljednje tri godine ogoljeno je na stotine hektara najkvalitetnijih šuma hrasta, bukve i jele. Inspektori su kontrolisali više odjela u privrednim jedinicama „Mala Ukrina“, „Velika Ukrina“, „Gornja Velika Usora“ i „Tešanjka“, ali i dva privrednika u Tesliću. Među njima je i kompanija „Nova Borja“.
Mještani teslićkog sela Čečava već duže vremena su, ističu naši sagovornici koji su dobro upoznati s ovim problemom, uznemireni zbog onog što se zadnjih godina dešava u nekada bogatim šumama koje su krasile ovaj kraj. Zbog nekontrolisane sječe starih stabala veoma kvalitetnog hrasta već godinama je ugrožena ionako oskudna infrastruktura ovog površinski najvećeg sela u BIH. Sada je, ističu naši sagovornici, počinjen i klasični ekocid.
„Kako je vrijeme odmicalo umjesto ponekog traktora počeli su da tutnje ogromni kamioni za prijevoz trupaca. Situacija je eskalirala do te mjere da oni koji sijeku i odvoze šumu nisu više obraćali pažnju i bahato su uradili 'golu sječu' na nekoliko odjela Šumskog gazdinstva 'Borja'. Prizor je užasan. Iako je besmisleno i pričati u ovoj situaciji o 'šumskom redu', koji je svako dužan da ostavi iza sebe nakon sječe, još užasnijim ga čine polomljena stabla oštećena prilikom obaranja ogromnih hrastova“, priča naš sagovornik.
Nakon više urgencija i poziva koji su lovci i mještani Čečave uputili šumarskoj inspekciji i policiji, stvari su konačno krenule sa mrtve tačke. Naš sagovornik ističe da su mještani Čečave policiji dostavili fotografije sa lica mjesta, sa nadzornih kamera i snimke načinjene dronom sa prostora „Nove Borje“.
Uigrana tehnika „primačkog dvojca“
Policija je u novembru prošle godine nenajavljeno došla u skladište hrastovih trupaca kod jednog od dva kontrolisana teslićka privrednika i tom prilikom je, kaže naš sagovornik, zatekla oko 1.200 kubika ukradenih hrastovih trupaca bez potrebne dokumentacije. Policiji je naloženo da trupce čuva do 23. novembra 2020. godine kada je, po nalogu tužilaštva, trupce trebalo premjeriti. Ali, tokom vikenda su pločice udarene na trupce hrasta, a drugi dio trupaca je prevezen van ograde fabrike i time je prikrivena krađa.
„Jedan od odgovornih lica u ŠG 'Borja' je, kako bi pokrio kriminalne radnje, napravio lažne otpremne iskaze na odjel 200 privredne jedinice 'Gornja Velika Usora'. Tom prilikom je razdužio ranijeg primača u odjelu 200 i na njegovo mjesto je postavio sebi vjerne ljude. Novi 'primački dvojac' je za jedan dan (27. novembra 2020. godine) otpremnicama pokrio 412 kubika trupaca hrasta, mada na stovarištu i u materijalnom knjigovodstvu nije vođen nijedan kubik trupaca hrasta“, priča detaljno naš sagovornik.
Sve te trupce (412 kubika) navodno je prevezao jedan kamion, za jedan dan, na relaciji Očauš-Teslić. Imajući u vidu da kamion vozi oko 25 kubika, kamion sa trupcima je morao 16 puta da ode iz Očauša, pređe razdaljinu do grada (oko 50 kilometara), te se vrati nazad. Utovar trupaca na kamion, premjer i pisanje otpremnog iskaza traje oko dva sata.
„Prijevoz trupaca do grada, istovar trupaca i povratak praznog kamiona nazad u Očauš traje oko dva sata. Za prijevoz 412 kubika trupaca hrasta sa jednim kamionom bilo je potrebno 64 sata. Ni teoretski se za jedan dan nije se moglo otpremiti i prevesti jednim kamionom 412 kubika pilanskih trupaca hrasta“, priča naš sagovornik.
Među drvoprerađivačkim firmama u Tesliću su i „Stanex“ i „Fenix holz“. Osnivač i direktor „Fenix holza“ je Mićo Stanković, brat komandira Policijske stanice Teslić Miroslava Stankovića. Direktor „Stanexa“ je Tanja Knežević. Ona je sestrična Miroslava Stankovića. Da je u pitanju jedna firma govori i FB profil na kojem su dvije kompanije „stopljene“ u jednu – „Fenix holz & Stanex“. Bivši direktor ŠG „Borja“ Stojan Božić je rođak Miće i Miroslava Stankovića.
„Republički šumarski inspektori su u Odjelu 1 privredne jedinice 'Donja Velika Usora' (iznad gradske deponije u Tesliću) za jedan dan pronašli 186 panjeva. Izvođač radova na tom potezu bila je firma 'Stanex'. Ne osvrćući se na upozorenje inspekcije, nastavljena je bjesomučna sječa najkvalitetnijih stabala. Šumarski inspektori su isti kriminal zatekli i u junu mjesecu prošle godine, u odjelu 85 i 86 „Gornje Velike Usore“ kada su na radilištima i potocima pronašli 192 kubika kradene robe za čiju sječu još niko nije odgovarao“, priča naš sagovornik.
Raspored rada saobraćajne patrole je usklađen sa potrebama kompanija koje kradu šumu. Patrole se, dodaje naš sagovornik, „podižu“ sa punktova i prebacuju na druge lokacije kako bi prošli kamioni sa ukradenim trupcima.
U Inspektoratu Republike Srpske kažu da još ne znaju o kojim količinama ukradenih trupaca i posječenim površinama je riječ. Tu vrstu podataka imaće kada se završe sve kontrole.
„U Odjelu 1 privredne jedinice 'Donja Velika Usora' inspektori su u julu prošle godine u jednom dana pronašli 67 panjeva bukve, cera i javora nastalih bespravnom sječom. ŠG 'Borja' te panjeve nije evidentiralo na propisani način“, kazali su za naš portal u Inspektoratu.
Kriminal oko panjeva
Takođe, ŠG „Borja“ je naloženo da uradi izradu šumskih drvnih sortimenata po principu maksimalnog iskorišćenja uz primjenu standarda i da uspostavi šumski red, jer je utvrđeno da pri sječi i izradi stabala u periodu od februara do jula prošle godine nije vođeno računa o šumskom redu.
„Pored izricanja upravnih mjera, zbog utvrđenih nepravilnosti inspektor je ŠG „Borja“ izrekao i novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 9.000 KM i odgovornom licu u iznosu od 1.500 KM“, istakli su u Inspektoratu.
Republička šumarska inspekcija u avgustu prošle godine kontrolisala je i realizaciju izvođačkog projekta u odijelima 84, 85 i 86 PJ „Gornja Velika Usora“. Za izvođenje radova u odjelima 85 i 86 PJ „Gornja Velika Usora“ „Šume RS“ imaju urađen izvođački projekat. Posao je sklopljen sa izvođačem koji posjeduje licencu i podrazumijeva sječu, izradu i izvoz šumskih drvnih sortimenta za odjel 84, 85, 86, 87, 91 i 94/2 PJ „Gornja Velika Usora“.
U navedenim odjelima prema odredbama izvođačkog projekta planiran je sortimentni metod rada na sječi izradi koji podrazumijeva izradu (obilježavanje) šumskih drvnih sortimenta pored panja, ali se taj metoda ne primjenjuje, već se okresana stabala izvoze na pomoćno stovarište gdje se izrađuju šumski drvni sortimenti što je suprotno odredbama Zakona o šumama.
„Navedenim zakonom propisano je da je drvo i drvne sortimente proizvedene u šumi zabranjeno pomjerati od panja i transportovati dok se ne žigošu i obrojče, osim u slučajevima planiranog i projektovanog korišćenja šumskog drvnog otpada. Tada se žigosanje i obrojčavanje rade nakon završene izrade drveta i drvnih sortimenata prije utovara u prevozno sredstvo na šumskom kamionskom putu“, dodaju u Inspektoratu.
Zakonom je propisano i da doznaku stabala za sječu vrše inženjeri šumarstva sa položenim stručnim ispitom, a kontrolom je utvrđeno da inženjer šumarstva koji je izvršio doznaku nema uvjerenje o položenom stručnom ispitu.
Dalje je utvrđeno da je drvo iz odjela 85 i 86 PJ „Gornja Velika Usora“ izvezeno preko vodotoka Krivaja koji nije premošćen. Drvo je izvoženo traktorom i pravcima koji nisu planirani izvođačkim projektom i koji nisu obilježeni na terenu.
„Zakonom je propisano da se šumska infrastruktura planira, gradi, održava i koristi na način koji ne ugrožava vodne tokove. Odredbama Pravilnika o šumskom redu propisano je da se izvoz šumskih drvnih sortimenta ne vrši vodotocima“, kažu u Inspektoratu.
U odjelu 84 u kojem su radovi na sječi i izradi urađeni od februara do juna prošle godine zatečeno je nekoliko posječenih stabala četinara koja nisu okorana, kao ni panjevi tih stabala. Propisano je da je sa panja četinara i brijesta obavezno guljenje kore i da je sa svih oborenih stabala četinara i brijesta od 1. aprila do 1. oktobra obavezno guljenje kore.
U šumi pored panjeva zatečeni su dijelovi debla, ovršci i grane deblje od sedam centimetara sa korom od kojih nisu izrađeni šumski drvni sortimenti. Pravilnikom o šumskom redu propisano je da kod sječe i izrade lišćara, osim brijesta, grane koje ostaju u šumi neiskorišćene presijecaju na sitnije komade dužine do jednog metra i razbacuju po površini sječine.
Na odjelima su zatečeni i panjevi nastali sječom bez doznake, te je naloženo njihovo obilježavanje i evidentiranje. Inspektor nije posebno utvrđivao o kojoj količini sortimenata je riječ. Prema procjeni inspektora ova količina je značajno manja od 192 kubika koliko navodi naš sagovornik.
Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektor je ŠG „Borja“ izrekao i novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 18.000 KM, dok je odgovornom licu „odrezao“ kaznu od od 3.000 KM. ŠG „Borja“ je tražilo sudsko odlučivanja o ovim kaznama.
„Šume“ otkrile krađu, „Borja“ negira
Tokom 2019. godine na ovom području evidentirana je bespravna sječa više od 1.000 kubnih metara. Šume Srpske su podnijele 24 krivične i 126 prekršajnih prijava. Iz ŠG „Borja“ su tada poručili da se sječa vrši po planu koji je propisan šumsko-privrednom osnovom i dodali da nije bilo nelegalne sječe šume u blatničko-očauškom kraju. Te godine je utvrđeno da više od sto panjeva nije označeno u sektoru 80, nadomak zaseoka Panića u Gornjem Ugodnoviću.
Problemi sa putevima
Šumsko gazdinstvo „Borja“ sječe šumu na putu od sela Krivaje do Gornjih Ugodnovića blokirajući pritom prolaz lokalnom stanovništvu koje je, nerijetko, primorano da čeka i po nekoliko sati da kamioni završe posao utovara. O tome je prošle godine pisao portal infoveza. Prohodnost ovog puta u dužini od sedam kilometara stanovnicima ovih sela je od izuzetne važnosti, jer ih praktično spaja sa „ostatkom svijeta“.
Iz teslićke opštine pojašnjavaju da su Šume Srpske i njihova gazdinstva dužna da nakon eksploatacije šumskih sortimenata saniraju štetu nastalu uslijed eksploatacije šume. Šumska gazdinstva imaju u svojim budžetima obezbijeđena sredstva za ove namjene.
